LiječNIČki vjesnik g o d. D I x


Iz  kirurške  klinike  sveučilišta  u  Zagrebu.  (Upravnik:  prof.  dr.  J.  Buđisavljević)



Yüklə 2,31 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə5/24
tarix10.04.2017
ölçüsü2,31 Mb.
#13716
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   24

Iz  kirurške  klinike  sveučilišta  u  Zagrebu.  (Upravnik:  prof.  dr.  J.  Buđisavljević)

R a k   d o j k e .

Iskustva  i  operativni  uspjesi.

Dr.  H.  G j an k o v i ć .

R ak  dojke  (Ca  ma)  zauzim a  po  če sto ći  p o ­

javljivanja 

m eđu  karcinom im a 

k o d  


žene 

drugo 


m jesto, 

k o d  



m uškaraca  p eto-šesto 

( O l i v a ) .  

M ortalitet 

je 


ovog 

oboljenja 

v rlo   velik.  L y n- 

h a m   je 

našao, 

da  je 


Engleskoj 

W alesu 


zadnjih  10  godina  umrlo  od  Ca  ma  57.000  lju d i  (na 

46,000.000  stanovnika),  dakle  5.700  godišnje. 

Mi  ne 

raspolažem o  sa  sličnim  statistikama,  ali  m ožem o  pri­



bližno  stvoriti  neku  sliku  o  stanju  ovog  o b oljen ja   kod 

nas  na  tem elju  podataka  prikupljenih  na  podru čju  

Savske  banovine  (za  k oje  se  o v d je   moram  osobito  da 

zahvalim  g.  zdravstvenom   savjetniku  kod  banske 

uprave  dr.  N o v a k u )   za  vrijem e  od  10  godina  i  to 

od  1925  do  uključivo  1935.  U  ovom e 

je  razdoblju  

liječeno  p o  gradskim,  zakladnim  i  banovinskim  b o ln i­

cama  u  banovini  ukupno  670  bolesnih  od  Ca  ma,  od 

kojih  je  operirano  183  (27.31% ).  O d  operacije  ih  je 

um rlo  ukupno  17  (3.49% ).  U  istom  je  vremenu  liječeno 

na  kirurškoj  klinici  173  bolesnika,  operirano  162  ili 

93.87%,  um rlo  od   operacije  3  ili  1.75%,  a  inoperabilnih 

je  bilo  11  ili  6.35%. 

Dobra  dvotrećinska  većina  svih 

naših  bolesnika  pripada  Savskoj  banovini.

Dakle  je  bilo  u  svemu  u  isto  vrijem e  u  svim  z a v o ­

dima  banovine 843 bolesnika,  od kojih  je 649 ili 76.98%

operirano,  194  ili  23.01%  neoperirano,  a  umrlo  20  ili 

3.09%  (vidi  tablicu  I.).  Inoperabilni  neliječeni  Ca  ma 

žive  prosječn o  30  m jeseci  (ili  2%  godine),  najviše  36 

do  40  m jeseci,  dakle  nešto  preko  3  godine  ( F r a n k   - 

M a t h e w s ) .   Prema  tome  m ožem o  reći,  da  prosječn o 

godišnje  umire  u  Savskoj  banovini  20  bolesnika  od 

raka  d ojk e  (većinom   žene  m ajke  u  naponu  snage  iz­

m eđu  40  i  50  godine  života),  kojim a  ne  m ožem o  p o ­

moći,  a  svima  nam  je  nažalost  dobro  poznato,  kako  su 

b olova n je  od   Ca  ma  i  smrt  dugotrajni,  bolni  i  teški  za 

bolesnika  i  njegovu  okolinu, 

osobito  ako  su  tumori 

egzulcerirani  ili  kad  se  radi  o  metastazama  u  kičmi.

A k o   predpostavim o  odprilike  iste  brojke 

(samo 

radi  približnog  računa)  i  za  ostalih  9  banovina  u  k ra­



ljevini,  onda  se  broj  godišnjih  smrtnih  slučajeva  od 

inoperabilnog  raka  povišuje  na  180  bez  grada  B eo­

grada  i  ok olice.

K ad  je  ovako  relativno  velik  broj  inoperabilnih 

slučajeva  m eđu  onim  bolesnicim a  k o ji  traže  liječničku 

pom oć  u  raznim  zdravstvenim   zavodima,  jer  raspo­

lažu  zato  potrebnim   novčanim   sredstvima, 

možemo 


bez  pretjerivanja  predpostaviti, 

poznavajući  teške 

prilike  u  kojim a  živi  seljačk i  svijet,  k oji  u  velikom 

broju   sačinjava  kontigent  bolničkih  pacijenata,  da  je



518

efektivni  broj  žena  bolesnih  od   raka  dojke  najm anje 

dvostruko  tako  velik,  ako  ne  i  veći,  a  u  relaciji  s  ovim 

i  broj  inoperabilnih  slučajeva.

TABLICA   I.

Rak  d ojk e  u  Savskoj  banovini  liječen  po  bolnicam a  i  klinikam a 

u  vrem enu  od  10  godin a  (1925.—1935.).

Red.


br.

Bolnica


M jesto

U

ku



pn

o

operirano



.

înopera-


bilno

um rlo


1

Gradska


Požega

1

0



1

2

Sisak



19

13

6



1

3

,,

Varaždin

21

16



5

4

Banovin.



B jelovar

14

14



0

5

,,

Čakovec

9

8



1

6

Duga Resa

2

1



1

7

,,

Glina

14

10



4

8

,,

Gospić

9

5



4

9

,,

Gračac

5



5

10

,,

K arlovac

79

58



21

2

U



N.  Gradiška

14

11



3

12

,,

Otočac







13

,,

Pakrac

14

11



3

14

»»



Petrinja

4

2



2

15

Senj

1

1



0

16

,,

Slav.  Brod

7

5



2

— 

17

,,

Sušak

45

40



5

18

,,

V in k ov ci

23

15



8

1

19



.

V irovitica

9

9

0



20

Zakladna



Osijek

81

63



18

21

»>



Mil.  Sestre

Zagreb


174 131  (75.28%) 43  (24.7%)

8  (6.f 0%)

22

Zagreb


125

74  (59.2%)

51  (40 8%)

5  (6.75%)

Savska  banovina  sveuku pno

670 487  (72.38%) 183  (27.31%)

17  (3 49%)

K

p



. Univ.  kirurška  klinika

173 162  (93.87%)

11  (6 35%)

3  (1.750 0)

u  z,agreDu  od

1925.— 1935.

843 649  (76.98%) ^ 194  123.01%) 20  (3.09%)

K od  takovog  stanja  ovog  ob oljen ja   u  našoj  ba n o­

vini,  k oja   je  relativno  prem a  ostalim a  b o lje   opskrb­

ljena  i  bolnicama  i  liječnicim a,  m ožem o  stvoriti  neku 

predodžbu  i  time  upotpuniti  sliku  kako  ono  izgleda  u 

onim  dijelovim a  države,  g d je  je  narod  oskudniji,  p r e ­

vozne  prilike,  kojim a  se  m ože  da  d ođ e  do  liječnika  i 

bolnice  teže,  a  higijenske  ustanove  i  liječn ici  rjeđ i.  —  

Pored  toga  ne  sm ijem o  zaboraviti,  da  je  problem   ranog 

liječen ja  raka  u  glavnom  pitanje  prosvijećenosti  ši­

rokih  slojeva  pučanstva.  V eliki  dio  bolesnika  kod  nas, 

apstrahirajući  od  siromaštva,  iz  neznanja  i  neupuće­

nosti  ne  ide  u opće  liječniku  ili  dolazi  prekasno,  pa  je 

i  iz  ovoga   razloga  sigurno,  efektivno  stanje  ovog  ob o ­

ljen ja   u  cjelokupnosti  kod  nas  teže,  nego  što  slutimo.

O d  polovice  1921  godine,  kada  je  kirurška  klinika 

u  Zagrebu  otvorena,  liječeno  je  d o  k on ca   1935.  god., 

dakle  u  1414  godina,  227  slučajeva  Ca  ma.  O d  ovih  je 

bilo  219  žena  (96.52%)  i  18  muškaraca  (3.47% )  ili  p o ­

prečno na  27  žena otpada  1  muškarac  (vidi  tabelu  broj

II.).  Ovaj  je  odnos  muškaraca  prem a  ženama  još  upa- 

dljiviji,  ako  postavim o  jedne  i  druge  u  relaciju   prema 

broju   sveukupno  na  klinici  liječenih  muškaraca  i  žena 

kroz  isto  vrijem e.  Na  16.608  liječenih  muškaraca,  8 

Ca ma  čini  0.04%,  a  na  8.154  liječenih  žena  219  Ca  ma 

čini 2.68% .  Iz  ovih brojaka  jasno  proizlazi,  da  je  Ca ma 

kod  muškaraca  procentualno  dosta  rijetko  ob oljen je. 

H i m m e l m a n n   i  L e h m a n   nalaze  u  svom  mate­

rijalu  od   svih  Ca  ma  1.1%  Ca  ma  k o d   m uškaraca,  a 

O l i v a   1.25%,  dakle  3  put  m anje  nego  mi  u  našem. 

O d  sveukupno  227  liječenih  Ca ma  u  14%  godina,  o p e ­

rirano  je  u  svemu  211  bolesnika  ili  92.05%,  a  inopera­

bilnih  je  bilo  16  ili  7.05%.  M eđu   211  operiranih  boles­

nika  bilo  je  primarnih  ca  (onih  k o ji  su  na  našoj  k li­

nici  po  prvi  put  operirani)  192  ili  91% ,  dok  smo  reci­

dive,  što  vlastitih  što  tuđih 

(izvan  klinike  primarno 

operiranih)  imali  ukupno  23  ili  10.0%.  Od  ovih  je  23 

recidiva  bilo  vlastitih  12  (52.17% )  ili  6.25%  od  ukup­

nog  broja  prim arno  operiranih,  a l i   tuđih  (47.82% ). 

N eposredno  je  od  opera cije  umrlo  5  bolesnika, 

što 


daje  primarno  operativni  m ortalitet  od  2.20%, 

k oji 


odgovara  onom e  u  inozemstvu  publiciranih  statistika 

( M a g e n s   2.8%,  B a a t z   4 .0 % ).  Sa  klinike  je  otpu­

šteno  neposredno  izliječenih  p oslije  opera cije  198  b o ­

lesnika,  to  je  93.83%,  poboljšanih  8  ili  3.79%,  a  neiz- 

liječenih  16  ili  7.04%  (tablica  II).  M eđu  neizliječe- 

nima,  k o ji  su  u  glavnom e  bili  zbog  kliničkog  nalaza 

beznadni  s  obzirom   na  bilo  kakovu  terapiju,  bilo  ih  je 

i  nekoliko,  k o ji  su  uskratili  operaciju,  prem da  je  na­

laz  pružao  d ov oljn o  izgleda  na  eventualno  izlječen je. 

O ve  b olesn ike  nije  b ilo   m ogu će  skloniti  na  operaciju 

niti  onda,  kada  im  je  rečeno,  da  se  radi  o  malignom 

procesu,  k o ji  u  roku  od   2— 3  godine  vodi  sigurno  do 

katastrofe.

G lavni  razlozi,  k o je   bolesnici  navode  kao  oprav­

danje  što  kasno  dolaze  na  liječen je,  jesu  siromaštvo 

i  neupućenost.  P ojed in ci  su  čekali  i  radili  godinu,  g o ­

dinu  i  po  dana,  dok  su  sm ogli  d ovoljn o  novaca  za  put 

i  bolnički  trošak.  Jasno  je,  da  u  ovom   roku  m ože  svaki 

i  za  op era ciju   n a jp o v o ljn iji  tumor  postati  inopera- 

bilan.


Familijarna  je  anamneza  b ilo   k o d   ro d ite lja ,  dakle  u  d ir e k t ­

n o j  vezi,  ili  k o d   b liže  ro d b in e   u  s p ored n oj  lin iji,  b ila   14  pu t  ili 

6.76% 

s lu č a je v a   p o z itiv n a  



( H i m m e l m a n n  

L e h m a n



11.5%,  L a z a r u s ,   B a r l o w   10.0%,  B e c k t o n   12.3%).  B a u e r  

tv rd i,  da  se  zn ačaj  h ered iteta   za  Ca  k o d   lju d i  op će n ito   p r e tje ­

r u j e , 'j e r   do  danas  n em a m o  n ije d a n   p o z itiv a n   dokaz,  k o ji  bi 

g o v o r io   zato,  da  n a s lje d s tv o   igra   k a k v u   v e lik u   ili  od lu čn u   u logu  

k o d   ra zv itk a   Ca  u o p će   (K o n g re s   n je m .  kir.  B e rlin   1936.).  S  druge 

strane  nalazi  J apanac  Y o m o ich i   h ere d ite rn o   o p te r e ć e n je   u 

65%  s lu č a je v a   p ozitiv n o,  š to-n e  izg led a   k ao  pu ki  slu ča j,  a  A m e ­

TABLICA   II.

Godina

m.

ž.



o

rt

Qi

rt

P

o



p

e

r



ir

a

n



o

n

eo



p

e

ri



ra

n

o



 

|

p



r

im

a



r

n

o



 

o

p



e

ri

r



a

n



Ca

 

|



pr

im

arn



n

eop



eri

ra

n



Ca

 



|

R  e  c i  d

v  i

Steinthal



Neposredni 

rezultati  opera 

tivno  liječenih

o

E



rt

X

P

v



la

sti


ti

*3

3



uk

u

p



n

o]

i



op

er

ir



an

i

*2



» !O.

©

I.



II.

III.


I

P

N  I



t

1921


0

7

7



7

0

5



0

0

2



2

2

0



0

4

1



7

0

0



0

7

1922



1

13

14



13

1 *  9


1

1

3



4

4

0



2

7

0



13

0

1



0

14

1923



0

15

15



14

1

12



1

1

1



2

2

0



1

6

5



12

0

1



2

15

1924



1

17

18



15

3

13



2

2

1



3

2

1



0

12

1



15

1

2



0

18

1925



0

13

13



9

4

9



3

1

0



1

0

1



1

6

2



8

0

4



1

13

1926



1

20

21



20

1

18



1

2

0



2

2

0



1

16

1



18

2

1



0

21

1927



0

9

9



8

1

7



0

1

1



2

1

1



1

6

0



7

1

1



0

9

1928



0

14

14



11

3

9



2

1

2



3

2

1



0

8

1



10

1

3



0

14

1929



0

14

14



14

0

14



0

0

0



0

0

0



1

12

1



14

0

0



0

14

1930



1

18

19



18

1

17



1

1

0



1

1

0



3

14

0



17

0

1



1

19

1931



1

11

12



12

0

12



0

0

0



0

0

0



3

9

0



12

0

0



0

12

1932



0

10

10



10

0

10



0

0

0



0

0

0



2

8

0



10

0

0



0

10

1933



2

14

16



16

0

15



0

0

1



1

1

0



5

8

2



13

2

1



0

16

Ukupno



7

175 182 167 15

150 11

10

11



21

17

4



20

116 14


156

7

15



4

182


1934

0

22



22

21

1



21

1

0



0

0

0



0

4

16



1

21

0



1

0

22



1935

1

22



23

23

0



21

0

2



0

2

2



0

2

18



1

21

1



0

1

23



Ukupno

8 1  2I9|  227 211 16 1  192

12 12

11

23



19

4

26



150 16

198


8

16

5



227

519

rik a n ac  B a r l e t t   u  28%  i  to  je   u  25%  si.  b a rem   tko  u  o b ite lji 

b o le s n ic e   im ao  Ca,  a  u  11.5%  si.  je   h ered itet  b io   direktan.  P r o ­

gn oza  h e red itern o  op te re će n ih   n ije   o p ćen ito  lo š ija   ( B a r l e t t ) .  



Po  starosti  (vidi  tablicu  III.)  prip a d a   n a jv e ć i  dio  naših  b o le s n i-

T A BLIC A 

I I I .

Operirani  ca  m a  po  starosti  (deceniji) 



operirani  od  1921.—1935.

Starost


bolesnika

o d


1 0 - 2 0

god .


o d

3 0 - 4 0

god.

o d


4 0 - 5 0

g od .


o d

5 0 - 6 0

god .

o d


6 0 - 7 0

god .


o d

7 0 - 8 0

god.

O p e ­


riran o

Ne

o p e ­



riran o

U k u p n o

od  1921. 

inkl.  1935.

1

5

37



77

69

34



2 1 1

16

227



u

postocim a

0.43

2.17


16.08

33.47


30.0

14.78


92  95%

7.04


ka  5.  d e c e n iju   (40—50  g.)  (tako  i  po  L a n e   C l a y p o n u ,  

M a g e n s u   i  d ru g im   autorim a)  i  to  77  n jih   o d   227  ili  33.47%. 

Izm eđ u   50  i  60  g od in e  b r o j  je   Ca  m a n ji  sam o  za  8  t.  j.  im a   ih 

69  ili  30.0% ,  tako  da  na  o v a j  p e r io d   živ ota   izm eđ u   40.  i  60.  g o ­

din e  otpada  u k u p n o  146  s lu č a je v a   ili  63.47%,  dakle  zn atn o  više 

od   p o lo v ic e .  U  7.  d e c e n iju   b r o j  o b o lje lih   opa d a   is p o d   p o lo v ic e  

prem a   dru gim   d v je m a   ra n ijim .  B ilo   ih   je   svega   34  ili  14.78%. 

U  8.  d e c e n iju   o p e rira li  sm o  u  svem u   7  bolesn ik a ,  što  izn osi 

3.04%  o d   u k u p n og   b r o ja   (k od  M a g e n s   a  4.3 % ).  Isp od   30.  g o ­

din e  je   Ca  m a  dosta  rije tk o   o b o lje n je .  B a a t z   j e  u  s v o m   m a ­

terija lu   im a o  3  ta k ov a   slu čaja ,  M a g e n s   n ijed a n ,  a  m i  u  svem u  

5,  što  o p et  izn osi  2.17%  s v iju   bolesn ik a .  Izm eđu   10.  i  20.  god in e 

op erira li  sm o  sa m o  je d a n   je d in i  slu ča j  (0.43%  o d   c je lo k u p n o g  

b ro ja )  i  to  je d n u   1 6 -gođišn ju   u datu   ženu,  k o ja   je   prem a   tom e 

i  naš  n a jm la đ i  b olesn ik .  M ogu   odm ah   kazati,  da  je   on a  i  danas,

10  god in a   p o s lije   o p e r a c ije   živa,  o s je ća   se  zd ra v om   i  nem a  n i­

k a k ov ih   zn a k ova   recid iv a .  T o   ističem   stoga,  što  B   a a tz

tv rd i 


na  te m e lju   tr iju   op erira n ih   s lu č a je v a   u  starosti  do  30.  god in e, 

k o ji  su  svi  u m rli  u  rok u   od   3  g od in e  p o s lije   o p e r a c ije ,  da  su  Ca 

m a  k o d   m lađ ih   in d iv id u a   m a lig n iji  od   on ih   k o d   sta rijih   i  da  je  

n jih o v   m orta litet  n e u s p o re d iv o   veći.

C a r n e t  t,  B e r t o  n,  W i d m a n n ,   H o w e l   p u b licira li 

su  1932.  jed a n   slu ča j  Ca  m a   k o d   d je v o jč ic e   o d   14  god in a.  N aža­

lost  n ije   u  Z.  O.  o  tom e  ništa  p o b liž e   referira n o.

U  c ije lo j  litera tu ri,  m en i  p ristu p a čn oj,  n ijesa m   n aišao  n i 

na  je d a n   slu ča j  h istološk i  u tv rđ e n o g   Ca  m a  k o d   žen e  m lađ e  od  

16  god in a ,  pa  prem a  tom e  m islim ,  da  je   o v o   do  sada  n a jm la đ i 

p u b licira n i  slu ča j  u  e v ro p s k o j  litera tu ri.  N a js ta rije   naše  b o le ­

sn ice  b ile   su  2  sta rice  u  73.  g od in i  živ ota .  O b a d v ije   su  op erira n e. 

O d  ov ih   je   jed n a   ž iv je la   p o s lije   o p e r a c ije   jo š   26  m je s e ci,  a 

druga  se  n ije   na  u p itn icu   u op će  ja v ila ,  pa  je   v je r o ja t n o   ta k ođ er 

prem in ula.  O va   dva  slu čaja   op erira n a   u   ta k o  v is o k o j  starosti 

za p ra vo  b ez  ik a k o v o g   rezu ltata   (ž iv je le   su  to lik o   p o s lije   o p e ­

ra cije ,  k o lik o   b i  v je r o ja t n o   b ile   da  i  nisu  op erira n e)  iza z iv a ju  

p ita n je,  im a d e  li  u o p će   sm isla,  da  se  k o d   Ca  m a  u  ta k o  v is o k o j 

dob i  in te rv e n ira   op era tiv n o,  izla žu ći  ta k o  stare  b o le s n ic e   p o g i­

b e ljim a   p ostop era tiv n ih   plu ćn ih   i  srča n ih   k o m p lik a cija ,  k o jim a  

su  i  in a če  ja č e   izv rg n u te  po  sam im   s v o jim   god in a m a,  ili  ih   je  

b o lje   a  p r io ri  lije č iti  k on ze rv a tiv n o   ren tgen ološk i,  čim e   p o s ti­

za va m o  ta k ođ er  b a rem   o v a k o v e   u sp jeh e.  P rem a   g o r n je m   je   Ca 

m a  u  V III.  d e c e n iju   živ ota   ta k ođ er  rije tk a   p o ja v a ,  ali  m a n je 

rije tk a   od   on oga   u  II.

Bračno  stanje:  S  ob z iro m   na  b ra čn o   stan je  b ilo   je  udatih 

žena  u k u pn o  182  ili  80.17%,  a  35  neudatih   ili  15.41% 

(Nic o l - 

s o n ,   P e r r i n ,   B e r m a n   14% )  da k le  sk oro  6  put  više,  što 

p o tv rđ u je   o p ć e   op a žan je,  da  se  Ca  p o ja v lju je   k u d ik a m o  če š će  

k od   u datih   n eg o  li  k o d   neudatih   žena.

M a g e n s   u  m a terija lu   k lin ik e   u  K ie lu   nalazi  9.6%  neudatih  

pa  to  u zim a  ka o  dok a z  za  F ran g en h eim ov u   p red p osta v k u ,  da 

fiz io lo š k i  p o d ra ž a ji  k o jim a   je   d o jk a   izložen a   za  v r ije m e   la k ta ­

c ije   i  gra vid iteta   sto je   u   u sk oj  vezi  s  ra zv itk om   Ca.  I  A m e rik a n - 

ski  autori  nailaze  u  svom   v e lik o m   m a terija lu   na  isti  od n os  u da­

tih  p rem a   n eudatim a  od   6 : 1 ,   sam o  se  k o d   crn ica   b r o je v i  d o­

n ekle  iz je d n a ču ju   a  s to je   22.8  :  20.1.  A u to ri  se  ne  iz ja v lju ju ,  da

11  su  u zrok   o v e   p o ja v e   m ožda  k a k ov e  ra sn e  osob in e.



Yüklə 2,31 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   24




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.azkurs.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin