Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Mjere i aktivnosti za podizanje konkurentnosti kroz razvoj poduzetništva

Dok se razvojni operativni planovi (ROP) više temelje na broj

anim podacima koji prate realiziranje donesenih (političkih) odluka, strategija bi morala imati širi smisao. Uz obavezne ekonomske parametre i analizu, strategija uključuje osmišljavanje trendova razvoja cijelog društva. Stoga strategija razvoja jednog grada mora obuhva

ati sve mnogobrojne segmente razvoja jednog složenog i dinami

nog sustava. Jedan od najvažnijih segmenata je gospodarstvo, a najdinamičniji segment gospodarstava je poduzetništvo, odnosno kako se to nekad zvalo „malo gospodarstvoˮ, a danas sektor malih i srednjih poduzeća (MSP, engl. SME – Small and Medium Enterprises) koji obuhvaća obrtnike, slobodna zanimanja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poduzeća koja zapošljavaju do 250 zaposlenika. Razvoj poduzetništva općenito ovisi o:

• 
  gospodarskom stanju i trendovima razvoja gospodarstva u zemlji i u svijetu, tj. o gospodarskoj okolini u kojoj poduzetnici djeluju,
  
• 
  pravnom sustavu koji treba štititi poslovanje,
  
• 
  strategiji razvoja društva i grada,
  
• 
  institucionalnoj podršci i programima za poticanje poduzetništva,
  
• 
  politi
  
• 
  kim stavovima i odlukama,
  
• 
  obrazovnom sustavu i kvaliteti obrazovanja,
  
• 
  formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju za poduzetništvo,
  
• 
  vrijednosnom sustavu u društvu i odgoju djece.
  

Društvena zajednica, bez obzira radi li se o državi, regiji ili gradu, koja ima pozitivan stav prema poduzetništvu i poduzetnicima, stvara pozitivno poduzetničko okruženje (tzv. poduzetničku klimu). Ovi čimbenici predstavljaju motore rasta, a u suprotnom oni su prepreka i kočnica rasta. Stoga vrijedi pravilo – Ako u društvu zaista želimo razvoj poduzetništva i radimo na tome, onda ćemo ga i imati. Samo treba računati na to da ulaganja u stvaranje poduzetničke kulture i infrastrukture trebaju oko 15 – 20 godina da bi pokazala svoj multiplikativni učinak i ostvarila mjerljive rezultate u vidu rasta BDP-a i otvaranja novih radnih mjesta.

Izgradnja poduzetničke infrastrukture obuhvaća društvenu, fizičku i institucijsku infrastrukturu. Društvena infrastruktura odnosi se na institucije koje omogućuju funkcioniranje pravnog poretka i primjenu propisa i uredaba na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Fizička infrastruktura osigurava telekomunikacije, prometne, energetske, komunalne i druge slične sustave. Institucijska infrastruktura predstavlja različite uslužne djelatnosti s područja informacija, zaštite intelektualnog vlasništva, ispitivanja kvalitete, financijskog poslovanja, obrazovanja itd. Takve usluge poduzetnici mogu dobiti u obrazovnim i znanstvenim ustanovama te raznim stručnim i strukovnim društvima. Međutim, najvažnije institucije za poticanje poduzetništva u kojima poduzetnici dobivaju konkretne potpore su:

• 
  regionalne razvojne agencije,
  
• 
  poduzetnički centri,
  
• 
  poduzetnički inkubatori,
  
• 
  poduzetničke ili poslovne zone,
  
• 
  tehnološki parkovi i sl.
  

U njima poduzetnici dobivaju tzv. čvrste i meke potpore. U čvrste potpore spadaju novac (bespovratna sredstva, poticaji, subvencionirane kamate i sl.) i prostor (besplatan, odnosno subvencionirani najam uređenog poslovnog prostora u inkubatoru, ili pak uređeno građevinsko zemljište sa svom potrebnom fizičkom infrastrukturom za gradnju poslovnih ili stambeno-poslovnih objekata po subvencioniranoj cijeni u poslovnoj zoni). Meke potpore obuhvaćaju obrazovanje, informiranje i savjetovanje.

Poticanje poduzetništva i jačanje konkurentnosti malog gospodarstva provodi se raznim programima potpore, a najčešći su oni koji potiču:

• 
  razvoj poduzetničke infrastrukture i potpornih institucija,
  
• 
  obrazovanje za poduzetništvo,
  
• 
  poduzetništvo početnika, mladih, žena, marginaliziranih skupina i osoba s invaliditetom,
  
• 
  obrazovanje, dokvalifikacije i prekvalifikacije u strukovnim zanimanjima i obrtništvu,
  
• 
  komercijalizacija inovacija,
  
• 
  internacionalizacija poslovanja i izvoz,
  
• 
  upravljanje poduzećem u fazi rasta i razvoja (profesionalizacija menadžmenta),
  
• 
  podizanje konkurentnosti udruživanjem u klastere i zadruge.
  

Sljedeća slika 5 prikazuje povezanost strategije poduzetništva s razvojem potpornih institucija i programima potpore malih i srednjih poduzeća, što može biti prijedlog sustavnog razvoja poduzetništva grada Hvara.

Slika . Model sustavnog pristupa razvoju poduzetništva

Izvor: Izrada autora

Izvršna i zakonodavna vlast => donose strategiju/politiku prema poduzetništvu (donose zakone i odobravaju programe za nove i rastuće tvrtke).

Potporne institucije => pripremaju i provode politiku i programe (razdvajanje upravnih od stručnih poslova, decentralizacija uprave).

Zadaci države => reforma socijalne pomoći (naučiti loviti ribu), osposobljavanje siromašnih, poticanje ravnomjernog geografskog razvoja, oblikovanje općih razvojnih uvjeta, stimulacija udruživanja resursa (lokalne vlasti, znanost, obrazovanje, privatni sektor), prenošenje odgovornosti na regionalne i lokalne vlasti u iskorištavanju danih mogućnosti.

Lokalna uprava => kao poduzetnik, pokretač izrade razvojne strategije i „nadzorni organ” provedbe.

4.