Voditeljica projekta: doc dr sc. Ivana Marić Suradnici

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet Zagreb

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA HVARA DO 2020.

- javna rasprava -



Voditeljica projekta: doc. dr. sc. Ivana Marić
Suradnici: mr. sc. Zrinka Gregov, prof. dr. sc. Alka Obadić, izv. prof. dr. sc. Blaženka Knežević, doc. dr. sc. Kristina Bućar, dr. sc. Ana Aleksić, mag. uni. spec. Ana Bobanović
Tajnica projekta: Jelena Kovač

U Zagrebu, svibanj 2015. godine

SADRŽAJ

1.UVOD 2

1.2.1.Strategija Europa 2020: Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast 8

1.2.2.Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013. 11

1.2.3.Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije 2011. – 2013. 12

1.2.4.Nacrt programa održivog razvitka otočne skupine Hvar (PORO) 14

1.2.5.Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe „Škojiˮ 2012. – 2014. 17

1.2.6.Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine 19

1.2.7.Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020. 20

2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA GRADA HVARA 23

2.1.1.Prostor i smještaj 23

Kopneni dio gradskog teritorija zauzima površinu od 75,8 km2, dok ukupna površina grada (uključivo i morski dio) iznosi 586,03 km2. Područje grada Hvara s kopnenim dijelom svojeg teritorija zauzima 0,53 % površine SDŽ-a, a broj stanovnika iznosi 0,93 % od županijskog. Svojom veličinom (75,8 km2) i brojem stanovnika (4.251 prema Popisu iz 2011. godine) grad Hvar spada u površinom prosječne jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Grad Hvar graniči s gradom Starim Gradom i općinom Jelsa na istoku, a na ostalim stranama ima morske granice s općinom Milna (otok Brač), gradom Visom i Dubrovačko neretvanskom županijom na jugu. 25

Jedinstven položaj grada Hvara koji je okrenut prema jugu, za razliku od susjednih općina Stari Grad i Jelsa koje su okrenute prema zapadu odnosno sjeveru, oduvijek je bila važna konkurentska prednost ove nadaleko poznate nautičke luke. Južno od grada Hvara smješteni su Pakleni otoci što doprinosi sigurnosti luke grada Hvara i čini je zanimljivim i sigurnim nautičkim centrom na ovom dijelu Jadrana. Pakleni otoci predstavljaju zaštićeni spomenik prirode u kategoriji značajnog krajolika, tj. zaštićenog krajolika. Hvar je smješten na sredini hrvatske obale Jadrana, na važnoj točki uzdužne i poprečne plovidbe Jadranskim morem, u središtu komunikacije sa Sredozemljem. 26

Izvor: Grad Hvar (2014), Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Hvar, str. 21., prema: Državni zavod za statistiku (2011), Popis stanovništva 2011., tipologija prema: Model diferencijacije urbanih, ruralnih i prijelaznih naselja u Republici Hrvatskoj, Metodološke upute 67, DZS, Zagreb 28

2.1.2.Reljef otoka Hvara 29

Namjena 31

Površina (ha) 31

Udio na području grada Hvara (%) 31

Poljoprivredno zemljište 31

1.238 31

16 31

P3 – poljoprivredne površine – ostale 31

1.238 31

16 31

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 31

1.843 31

24 31

Šumske površine 31

4.147 31

54 31

Zaštitne 31

3.081 31

40 31

Šume posebne namjene 31

1.032 31

13 31

Javne zelene površine 31

33 31

0 31

Izvor: Grad Hvar (2014), Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Hvar, str. 41., prema: PPUG Hvar 31

Kategorija zaštite 32

Naziv područja 32

Godina proglašenja 32

Površina na području Grada (ha) 32

Udio na području Grada (%) 32

Značajni krajobraz 32

Pakleni (Paklinski) otoci 32

1968. 32

719,73 32

9,48 32

Spomenik prirode (pojedinačno stablo) 32

Starodrevni čempres u vrtu Franjevačkog samostana 32

1961. 32

– 32

– 32

Ukupno: 32

719,73 32

9,48 32

Izvor: Grad Hvar (2014), Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Hvar, str. 43., prema: PPUG Hvar 32

Naziv područja 32

Oznaka 32

Ukupna površina područja (ha) 32

Površina na području Grada (ha) 32

Udio (%) 32

ha/100 stanovnika 32

Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove 32

HR3000095 32

1.984,29 32

1.984,29 32

3,38 32

46,67 32

HR3000115 32

170,51 32

170,51 32

0,29 32

4,01 32

HR3000135 32

105,80 32

105,80 32

0,18 32

2,48 32

HR2001429 32

983,59 32

983,59 32

1,67 32

23,13 32

HR3000456 32

269,98 32

257,72 32

0,43 32

6,06 32

HR2001428 32

3.244,04 32

169,15 32

0,28 32

3,97 32

HR2001338 32

1.738,32 32

1.664,52 32

2,84 32

39,15 32

HR3000457 33

1.598,69 33

106,98 33

0,18 33

2,51 33

HR2000084 33

0 33

0 33

0 33

0 33

HR2000165 33

0 33

0 33

0 33

0 33

HR2001244 33

0 33

0 33

0 33

0 33

HR2001245 33

0 33

0 33

0 33

0 33

Međunarodno važno područje za ptice 33

HR1000036 33

82.687,44 33

6.851,57 33

11,69 33

161,17 33

Ukupno: 33

12.294,13 33

20,97 33

289,20 33

Izvor: Grad Hvar (2014), Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Hvar, str. 43., prema: Državni zavod za zaštitu prirode 33

2.1.3.Klima na otoku Hvaru 33

2.1.4.Flora i fauna na otoku Hvaru 35

2.1.5.SWOT analiza okruženja otoka i grada Hvara 37

2.2.1.Kulturno-povijesni spomenici 41

2.3.1.Kretanje stanovništva RH i Splitsko-dalmatinske županije 48

2.3.2.Kretanje stanovništva otoka i grada Hvara 49

2.3.3.Obrazovna struktura stanovništva otoka i grada Hvara 57

2.4.1.Trendovi na tržištu rada Splitsko-dalmatinske županije 60

2.4.2.Stanje na otoku i u gradu Hvaru 66

2.4.3. Identifikacija snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT analiza demografskih značajki i tržišta rada) 71

71

2.5.1.Obrtništvo u gradu Hvaru 81

2.5.2.Poljoprivreda i ribarstvo 83

2.5.3.Poduzetničke zone i potporne institucije 90

2.5.4.SWOT gospodarstva grada Hvara 101

2.6.1.Grad Hvar kao kulturno središte otoka Hvara 104

2.6.2.Odgoj i obrazovanje 105

2.6.3.Zdravstvo 107

 Tipurić, D. (ur.) (1998), Povratak na hrvatske otoke, Ministarstvo povratnika i useljenika, Zagreb, str.13. 110

2.6.4.Kultura i sport grada Hvara 112

2.6.5.Civilno društvo 117

2.6.6.Crkva 118

2.6.7.SWOT analiza društvenih djelatnosti grada Hvara 119

2.7.1.Obilježja turizma Hrvatske 120

2.7.2.Povijesni razvoj turizma grada Hvara 125

2.7.3.Obilježja turizma grada Hvara 129

2.7.4.Održivi razvoj turizma u gradu Hvaru 134

2.7.5.Prijedlog razvoja turizma u gradu Hvaru 137

2.7.6.SWOT analiza turizma 142

2.8.1.Cestovni promet 144

Skupina razvrstanih cesta 145

Duljina na prostoru Grada (km) 145

Udio 145

Cestovna gustoća 145

(duljina cesta/površina 145

Grada - km/ha) 145

Državne 145

12,76 145

10,44 % 145

0,17 145

Županijske 145

30,31 145

24,80 % 145

0,40 145

Lokalne 145

0,0 145

0,00 % 145

0,00 145

Nerazvrstane ceste 145

79,2 145

64,76 % 145

1,04 145

Ukupno 145

122,2 145

100,00 % 145

1,61 145

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Grad Hvar, listopad 2014. 145

PPUG Hvara predviđa tri vrste ulica: 1) kolne s minimalnom širinom kolnika 5,5 m za dvosmjerni ili 3,5 m za jednosmjerni promet uz nogostup širine 1,6 m, uz izuzetak izgrađenog dijela grada gdje može biti i uži, 2) kolno-pješačke ulice sa istom minimalnom širinom kolnika, ali bez nogostupa, te 3) pješačke ulice s mninimalnom širinom 3 m ili 1,5 m u izgrađenom dijelu grada. PPUG predviđa i da se u slijepim ulicama može izgrađivati samo jedna vozna traka do maksimalno 100 m dužine uz uvjet izgradnje ugibališta na 50 m. Uz to, prema PPUG-u Hvara priključak građevne čestice može biti na samo jednom mjestu u maksimalnoj širini od 4 m. 145

2.8.2.Zračni promet 147

2.8.3.Pomorski promet 147

2.8.4.Pošta, bankomatska mreža i infrastruktura za elektroničku komunikaciju 148

2.8.5.Opskrba električnom energijom 150

2.8.6.Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda 151

2.8.7.Zaštita okoliša 152

2.8.8.SWOT analiza infrastrukture 153

2.10.1.Indeks razvijenosti JLS-a grada Hvara 161

2.10.2.Organizacijska struktura JLS-a grada Hvara 163

2.10.3.Tekući projekti grada Hvara 164

2.10.4.Financiranje mogućih projekata grada Hvara 166

3.STRATEŠKO ODREĐENJE RAZVOJA GRADA HVARA 175

3.3.1.Jačanje prepoznatljivosti grada Hvara 182

3.3.2.Ljudski potencijali i upravljanje kvalitetom 187

3.3.3.Mjere i aktivnosti za podizanje konkurentnosti kroz razvoj poduzetništva 189

3.3.4.Razvoj infrastrukture, zaštita prirode i okoliša 192

3.3.5.Učinkovito upravljanje lokalnom samoupravom 193

4.ZAKLJUČAK 196

POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA 198

LITERATURA 199

Grad Hvar (2014), Izvješće o stanju u prostoru Grada Hvara 2007. – 2014., Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Hvar, str. 21., prema: Državni zavod za statistiku (2011), Popis stanovništva 2011., tipologija prema: Model diferencijacije urbanih, ruralnih i prijelaznih naselja u Republici Hrvatskoj, Metodološke upute 67, DZS, Zagreb. 199

1.