Ap biology Srčani ciklus: varijacije u fiziološkim uslovima



Yüklə 105,79 Kb.
Pdf görüntüsü
tarix07.04.2017
ölçüsü105,79 Kb.
#13541

AP Biology

AP Biology

Srčani ciklus: varijacije 

u fiziološkim uslovima

AP Biology

Srčani ciklus

Vremenski period između dve 

uzastopne srčane kontrakcije  

AP Biology

Srčani ciklus

U fiziološkim uslovima, trajanje

srčanog ciklusa se konstantno menja 

određenim fiziološkim granicama

Ova varijabilnost je rezultat

integrativnih neurohumoralnih uticaja

AP Biology

Regulacija rada srca (I)

Sopstvena regulacija (intrinsic)

uslovljena 

funkcionalnim karakteristikama srca, a ne 

nervnim ili humoralnim faktorima 

Starlingov zakon

Spoljašnja regulacija (extrinsic)

:

uslovljena nervnim i humoralnim 

faktorima 

simpatikus (pozitivno; srčani, β

1

receptor)

parasimpatikus (negativno; preko vagusa, 

muskarinski M

2

receptor)

hormoni (kateholamini, glukagon, tiroksin, 

hormon rasta, glukokortikoidi, 

mineralokortikoidi)

elektroliti (K 

+

i Ca

2+

)

AP Biology

Regulacija rada srca (II)

Faktori koji utiču na rad srca:  

Lokalni 

heterometrijska autoregulacija (Frank-Starlingov 

zakon)



+

i Ca

++

temperatura

Nervni

simpatikus i parasimpatikus 

Humoralni

kateholamini

glukagon

tiroksin

hormon rasta

glukokortikoidi

mineralokortikoidi

AP Biology

Uticaji na rad srca mogu biti:

Pozitivni ili negativni:

hronotropni (frekvencija)

inotropni (snaga)

batmotropni (razdrazljivost, podrazljivost)

dromotropni (sprovodljivost, brzina 

provođenja impilsa) 

AP Biology

Srčana frekvencija

Broj srčanih ciklusa u jednoj minuti 

SF; HR; f



Fiziološke varijacije 60 – 90 (100) min 

-1

tahikardija        > 100 min 

-1

bradikardija     < 60 min 

-1

AP Biology

Kako i kada se meri SF?

SF se određuje u mirovanju, ujutru, 

odmah posle buđenja

Može se odrediti: palpacijom udara 

srčanog vrha, auskultacijom srca ili 

analizom EKG-a

Nije isto što i puls (p)

(izuzetno, kod novoređenčadi može se palpirati i 

brahijalna ili femoralna arterija, pulsacije prednje 

fontanele)

AP Biology

Srčana frekvencija: trajanje srčanog ciklusa

srčana frekvencija

trajanje srčanog 

ciklusa

40 min 


-1

1,5 s


60 min 

-1

1 s



80 min 

-1

0,75 s



100 min 

-1

0,6 s



120 min 

-1

0,5 s



! Trajanje sistole i dijastole ne skraćuju se proporcionalno

AP Biology

Srčana frekvencija u različitim      

periodima života 

uzrast

SF (min 

-1

)



Novorođenčad

100 - 160

deca 1 to 10 godina

70 - 120


Deca preko 10 g., odrasli 

(uključujući stare)

60 – 90(100)

sportisti (“aerobni”)

40 - 60


AP Biology

SF tokom dana (24 časa)

Cirkadijalni ritmovi

najmanja ujutru

zavisi od položaja tela 

(u stojećem 

položaju fiziološki veća čak za 15-20 

min

-1



AP Biology

Efekti starenja na srce

Postepene promene, neznatne u uslovima 

mirovanje, izraženije tokom fizičke 

aktivnosti

Hipertrofija leve komore

Smanjenje maksimalne SF

Povećana učestalost patoloških promena 

na zaliscima i sklonost aritmijama 

Povećana potrošnja kiseonika neophodna 

da se istisne ista količina krvi 

AP Biology

Fiziološka sinusna aritmija u vezi sa

ciklusima disanja

karakteristično za decu

povećanje SF u inspiraciji 

smanjenje SF u ekspiraciji 

AP Biology

Srčani ciklus ako je SF=75 min

-1

PK

K

Srčani ciklus levog i desnog srca



0,8 s

0,7 s

0,1 s

0,3 s

0,5 s

S

S

D

D

Obuhvata:

sistolu i dijastolu pretkomore (PK)              

sistolu i dijastolu komore (K) 

(sve levog i desnog srca) 



AP Biology

Faze srčanog ciklusa komora

izovolumetrijska kontrakcija 

istiskivanje – ejekcija  

izovolumetrijska relaksacija

punjenje komora  

(brzo, dijastaza i                 

ventrikula

pretkom. sistola) 

}

sistola 



ventrikula

Guyton i Hall, 2007

}

dijastola



AP Biology

Faze srčanog ciklusa komora

Sistola komora (0,33 s)

izovolumetrijska faza (0,08 s)

izbacivanje krvi – ejekcijska faza (0,25 s)

brzo izbacivanje (0,12 s)

sporo izbacivanje (0,13 s)

Dijastola komora (0,47 s)

protodijastolna faza (0,04 s)

izovolumetrijska relaksacija (0,08 s)

faza punjenja krvlju (0,35 s)

brzo punjenje (0,09 s)

sporo punjenje – dijastaza (0,16 s)

presistola (0,1 s)

Pavlović,  

Mujović

AP Biology

AP Biology

Završna faza dijastole 

komora

Presistolna faza,

sistola pretkomora

(završno punjenje komora)

AP Biology

Sistola pretkomora (PK)

Između PK i vena nema zalistaka

krv stalno dotiče venama

pasivno teče iz PK u komore kroz otvorenu 

AV valvulu (80%) 

Tokom sistole PK istiskuje se preostalih 20 -

30 % krvi

Kontrakcija PK završava se pre početka 

kontrakcije komora

PK igraju ulogu rezervoara krvi 

AP Biology

Sistola pretkomora -

Pritisci i 

volumeni

"a" talas se javlja kada se PK kontrahuje što 

poveća  pritisak. Pritisak u desnoj PK je 4-6, a u 

levoj PK  7-8 mmHg

krv koja je stigla do PK ne može da uđe, tako da 

se “vraća” u jugularnu venu, javlja se prvi talas 

pulsa jugularne vene

Pritisak krvi u komorama na kraju sistole PK 

manji je od 12 (u desnoj komori, <5 mmHg)

pritisak u PK pada po završetku kontrakcije PK

kontrakcija PK se završava pre otpočinjanja 

kontrakcije K 

AP Biology

AP Biology

Početak sistole 

komora

Izovolumetrijska kontrakcija

AP Biology

Izovolumetrijska kontrakcija 

Depolarizacija      infuks Ca 

2+

Otpočinje zatvaranjem AV zalistaka

Zatvoreni su i semilunarni zalisci (aortni i 

pulmonalni) 

Komora je puna krvlju

Kontrakcija ne menja volumen, pritisak raste

(Ova faza se po nekim autorima zajedno sa fazom asinhrone 

kontrakcije naziva tenziona faza)

AP Biology

Izovolumetrijska kontrakcija - Pritisci i 

volumeni

AV valvule se zatvaraju kada pritisak u komorama 

nadmaši pritisak u predkomorama

ne dolazi do promene volumena, ali raste pritisak 

u komorama sve do vrednosti pritiska u aorti i

pulmonalnim arterijama

Semilunarne valvule će se otvoriti kad pritisak 

bude veći od 80 (aorta), tj. 8 mmHg (a. 

pulmonalis)

“c” talas se javlja zbog izbočavanja AV zalistaka u PK i povlačenja 

pretkomorskog mišića prema komorama 

AP Biology

AP Biology

Nastavak sistole komora

Period izbacivanja–ejekciona faza

period brzog - naglog izbacivanja (70% krvi) 

period sporog - redukovanog izbacivanja (30% krvi)

AP Biology

Period brzog izbacivanja tokom 

ejekcione faze

na početku ove faze otvaraju se 

semilunarni (aortne i pulmonarne) zalisci

Pritisci rastu, u aorti sa 80 na 120 mmHg, 

u plućnoj cirkulaciji sa 8 na 25 mmHg

AP Biology

Period brzog izbacivanja 

- Pritisci i 

volumeni

Tokom kontrakcije ventrikula raste pritisak u 

komorama koji prevazilazi pritisak u aorti i 

pulmonalnim arterijama

.

Krv se istiskuje iz 

ventrikula i volumen ventrikula se rapidno 

smanjuje.

Maksimalna vrednost pritiska u levoj komori i 

aorti je 120 mmHg, a u desnoj komori i 

a.pulmonalis 25 mmHg.

AP Biology

AP Biology

Period sporog izbacivanja

tokom ejekcijske faze

Kraj sistole komora

AP Biology

Period sporog izbacivanja

Na kraju ove faze semilunarni (aortni i 

pulmonalni) zalisci se zatvaraju

AP Biology

Period sporog izbacivanja

-

Pritisci i 



volumeni

Posle maksimuma komorskog i arterijskog

pritiska javlja se usporeni pad P

Smanjuje se i volumen krvi u komorama

Kada je pritisak u komorama manji nego 

pritisak u arterijama, krv iz arterija počinje da 

se vraća ka komorama i dovodi do zatvaranja

semilunarnih valvula i pojave incizure

predstavlja kraj komorske sistole

AP Biology

AP Biology

Početak dijastole

komora

Izovolumetrijska relaksacija

AP Biology

Izovolumetrijska relaksacija

Uvod u dijastolu (faza protodijastole ) je faza u 

toku koje su još uvek otvoreni semilunarnih 

zalisci a krv ne teče jer su pritisci izjednačeni. 

Čak mala količina krvi se vraća i zatvara 

semilunarne zaliske. 

Zatvoreni  su i AV zalisci

Pritisak u komorama postaje niži od pritiska u 

aorti i a. pulmonalis

AP Biology

Izovolumetrijska relaksacija

-

Pritisci i 



volumeni

Pritisak u komorama nastavlja da pada

Volumen u komorama je na minimumu

Dolazi do porasta pritiska u pretkomorama

Javlja se "v" talas koji je posledica punjenja PK

kao i vraćanja krvi odbijene od zatvorenih AV 

valvula

AP Biology

AP Biology

Punjenje komora

Brzo punjenje komora

Sporo punjenje komora - dijastaza 

AP Biology

Brzo punjenje komora

počinje otvaranjem AV zalistaka

krv nagomilana u pretkomorama prelazi u

komore

traje prvu trećinu dijastole komora

AP Biology

Brzo punjenje komora

-

Pritisci i 



volumeni

Krv prelazi iz pretkomora u komore i 

dolazi do povećanja volumena komora

Pritisci su mali

AP Biology

Sporo punjenje komora dijastaza

Krv iz vena preko pretkomora sporo utiče 

u komore

Druga trećina dijastole komora

AP Biology

Sporo punjenje komora - Pritisci i volumeni

Volumen krvi u komorama nastavlja, 

usporenije, da raste dok se komore ne 

ispune krvlju

AP Biology

Presistolna faza komora, sistola 

pretkomora

Sistolom pretkomora istiskuje se preostalih 

20-30%

završetak dijastole komora

AP Biology

AP Biology

Udarni volumen UV

Srčana frekvencija SF

Minutni volumen srca MVS

MVS = UV x SF

5000 ml = 70 ml x 72 min

-1

Srčani indeks = MVS / telesna površina

2.5 – 4.0 L m

‐2

(3,2)


AP Biology

end-dijastolni volumen (EDV)

oko 120 ml 

zapremina krvi u komori na kraju 

dijastole 

end- sistolni volumen (ESV)

oko 50 ml 

zapremina krvi u komori na kraju 

sistole 

UV = EDV - ESV = 120 -50 = 70 ml

UV udarni volumen 

AP Biology

Ejekcijska frakcija

EF = UV / EDV

fiziološke varijacije: 65 +/- 10 %

AP Biology

Preload – predopterećenje,

opterećenje volumenom, 

stepen napetosti mišića na kraju 

dijastole (EDP)

Afterload – naknadno opterećenje, 

opterećenje pritiskom,

opterećenje koje mišić savlada 

kontrakcijom (SP) 

AP Biology

Fiziološka bradikardija

Sportisti u mirovanju

Tokom spavanja 

(određene faze)

AP Biology

Fiziološka tahikardija

deca

tokom fizičke aktivnosti 

AP Biology

SF tokom fizičke aktivnosti

SF raste tokom fizičke aktivnosti 

maksimalna: 220 – godine starosti 

(student 20 godina, SF

max 

= 200)

AP Biology

Srčani ciklus tokom fizičkeaktivnosti

Sistola

Faza kontrakcije

Dijastola

Faza relaksacije

Skraćuje se faza usporenog punjenja komora 



AP Biology

SF = 180 min

-1

“Kritična” srčana frekvencija 

(! vreme 

trajanja tahikardije)

Vreme trajanja srčanog ciklusa: 0,3 s

sistola 0,2 s

dijastola 0,1 s

Nema dijastaze ni faze naglog punjenja

Kontrakcija predkomora ključna za brzo 

punjenje komora 

(isto važi i za mitralnu stenozu)

AP Biology

Sportisti

SF ↑

UV ↑

MVS 25 L (zdravi, netrenirani),         

30-35 L (vrhunski sportisti) 

ESV pada na 10-30 ml

EDV raste na 200-250 ml

Kod utreniranih MVS više raste na račun 

UV, a kod netreniranih na račun SF

AP Biology

Teze za seminar

Definicija srčanog ciklusa

Izračunavanje trajanja srčanog ciklusa

Redosled faza sistole i dijastole pretkomora i 

komora, hemodinamski značaj ovog redosleda

Srčani ciklus pretkomora – promene pritiska, 

volumena i stanja zalistaka; srčani ciklus komora 

- promene pritiska, volumena i stanja zalistaka

Fiziološke varijacije trajanja srčanog ciklusa

Trajanje sistole i dijastole pri srčanoj frekvenciji 

od 60, 75 i 180 min

-1

Regulacija srčane frekvencije 

Document Outline

  • Srčani ciklus: varijacije u fiziološkim uslovima
  • Srčani ciklus
  • Srčani ciklus
  • Regulacija rada srca (I)
  • Regulacija rada srca (II)
  • Uticaji na rad srca mogu biti:
  • Srčana frekvencija
  • Kako i kada se meri SF?
  • Srčana frekvencija: trajanje srčanog ciklusa  
  • Srčana frekvencija u različitim      periodima života 
  • SF tokom dana (24 časa)
  • Efekti starenja na srce
  • Fiziološka sinusna aritmija u vezi sa ciklusima disanja
  • Srčani ciklus ako je SF=75 min-1
  • Faze srčanog ciklusa komora
  • Faze srčanog ciklusa komora
  • Završna faza dijastole komora
  • Sistola pretkomora (PK)
  • Sistola pretkomora  - Pritisci i volumeni
  • Početak sistole komora
  • Izovolumetrijska kontrakcija 
  • Izovolumetrijska kontrakcija - Pritisci i volumeni
  • Nastavak sistole komora
  • Period brzog izbacivanja tokom ejekcione faze
  • Period brzog izbacivanja - Pritisci i volumeni
  • Period sporog izbacivanja tokom ejekcijske faze
  • Period sporog izbacivanja
  • Period sporog izbacivanja - Pritisci i volumeni
  • Početak dijastole komora
  • Izovolumetrijska relaksacija
  • Izovolumetrijska relaksacija - Pritisci i volumeni
  • Punjenje komora
  • Brzo punjenje komora
  • Brzo punjenje komora - Pritisci i volumeni
  • Sporo punjenje komora dijastaza
  • Sporo punjenje komora - Pritisci i volumeni
  • Presistolna faza komora, sistola pretkomora
  • Slide Number 38
  • Slide Number 39
  • Slide Number 40
  • Ejekcijska frakcija
  • Slide Number 42
  • Fiziološka bradikardija
  • Fiziološka tahikardija
  • SF tokom fizičke aktivnosti
  • Srčani ciklus tokom fizičkeaktivnosti
  • SF = 180 min-1
  • Sportisti
  • Teze za seminar

Yüklə 105,79 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.azkurs.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin